ONKOTERMIJA - HIPERTERMIJA

Onkotermija je vrsta liječenja raka koja se primjenjuje uz kirurgiju, radioterapiju, kemoterapiju te gensku i imunoterapiju. U onkologiji onkotermija koristi vanjski izvor topline kako bi povećala temperaturu tkiva i uništila karcinomske stanice ili prekinula njihov daljnji rast. Termin onkotermija koristi se za metodu hipertermije u kojoj je postignuta bolja preciznost u primjeni povišene temperature na maligne stanice, tako da se na taj način otklonilo sve potencijalno štetne učinke na zdrave stanice tijela. Onkotermija je vrlo efektna i sigurna regionalna hipertermija u liječenju karcinoma, koja je u brojnim ispitivanjima dokazala svoju učinkovitost.
Hipertermija ima dugu tradiciju u medicini. To je jedna od prvih poznatih medicinskih terapija, stara više od 5000 godina. Povijest je pokazala da maligne i infektivne bolesti mogu biti uspješno tretirane povišenjem temperature tijela. Prva poznata onkoterapija napravljena je u 5 st. pr.n.e. Egipatski liječnik Imhotep izlagao je tumore prirodnoj vrućici prije nego što bi ih kirurški odstranio, što je zapravo predstavljalo i prvi primjer imunološkog pristupa liječenju.
Jeste li znali, na primjer, da snižavanje bazne temperature tijela za samo jedan stupanj- prati smanjenje aktivnosti imunološkog sustava za cca 40 %? Karcinomske stanice trebaju niski pH (kiseli medij) da bi preživjele, a povećanje cirkulacije tijekom hipertermije povisuje pH i tako stvara okruženje u kojem karcinomske stanice teško preživljavaju.
Ideja da bi lokalno povišena temperature mogla “potrošiti” energetske izvore malignih stanica dominirala je hipertermijskim primjenama još od doba Hipokrata. Učinak hipertermije mjeren modernim metodama pokazuje definitivan pad ATPa i porast mlječne kiseline u tumorima nakon tretmana hipertermijom. Manjak ATPa dovodi do velike ionske neravnoteže u malignim stanicama. Nadalje, povišena temperatura može usporiti ili čak zablokirati DNA replikaciju. Povišena temperature tkiva stimulira imunološki sustav i povećava aktivnost NK (natural killer) stanica. Uz to, povišena temperatura doprinosi ekspresiji tumor-specifičnih antigena i bjelančevina koje su posljedica zagrijavanja (“heat shock proteins”) na raznim tumorskim stanicama i potiče njihovu ekskreciju u međustanični prostor, čime potiče imunološku reakciju protiv maligne stanice.
Kako je pokazao velik broj studija, visoka temperatura direktno oštećuje kancerogene stanice i čini ih puno osjetljivijima za druge oblike liječenja. Pritom na zdrave stanice našeg tijela hipertermija nema nikakav štetan utjecaj. Onkotermija također djeluje u G0 fazi diobe stanica, pa primjenjena kemoterapija može djelovati i na te stanice (na koje inače nema utjecaj). Osim toga, pokazalo se da onkotermija može smanjiti sistemske nuspojave kemoterapije.
Ako pacijent paralelno provodi radioterapiju, povećana mikrocirkulacija čini tkivo osjetljivijim na zračenje zbog povišene koncentracije kisika u tkivu. Korist od kombinacije hipertermije i radioterapije je nedvojbena, a sinergija između dvije metode je dobro poznata i s uspjehom se primjenjuje u integrativnom onkološkom liječenju. Također se pokazala kao prednost kod kirurških intervencija. Zagrijavanje tkiva prije operacije dovodi do bolje ograničenosti tumora, a postoperativno primjenjena dovela je do manje lokalnih recidiva i metastaza. Tijekom tretmana hipertermija je pokazala i značajno smanjenje bolova. To čini ovu metodu izvrsnom u podizanju kvalitete života pacijenata, tako da može biti primjenjena i kao palijativna metoda kad druge nisu dale rezultate.
Između ostalog, rezultati raznih imunoterapija, genskih i hormonskih terapija- također su puno bolji ako se kombiniraju sa hipertermijom.
To čini hipertermiju jednom od najpoželjnijih komplementarnih metoda u onkologiji.
Temperature na koje se stanice zagrijavaju idu od 40-44 stupnjeva Celsiusa, a tako postignuta temperatura održava se tijekom jednog sata. Princip tretiranja ovisi o vrsti tumora, odnosno o lokalizaciji (je li smješten površno ili u dubljim strukturama), što je precizno regulirano kompjuterskim programom.

Maligne bolesti koje mogu biti tretirane onkotermijom:
Površinske tvorbe: melanomi/ epiteliomi/ kutane metastaze/ limfni čvorovi/ površni lokalni recidivi
Duboke tvorbe: maligne tvorbe pluća/ pleure/ gušterače/ jetre/ kosti/ debelog crijeva/ bubrega/ želuca/ mokraćnog mjehura/ ždrijela/ glave- vrata/ grkljana/ prostate/ maksilofacijalne tvorbe/ čeljust/ ženski spolni organi/ muški spolni organi

Tijek postupka
Postupak traje sat vremena , za vijeme kojega pacijent udobno leži na ležaju za hipertermiju. Jedna neinvazivna elektroda nalazi se ispod dijela tijela gdje se nalaze tumorske stanice, a druga elektroda se postavlja paralelno, iznad navedenog dijela tijela. Moduliranim kratkim valovima postiže se potrebna temperatura koja djeluje na karcinomske stanice. 

Zahvat je potrebno provesti po protokolu- dva ili tri puta tjedno, do ukupno 10-20 tretmana, nakon čega treba napraviti pauzu. Paralelno uz onkotermiju ordinira se intravenska terapija, odnosno ako pacijent dobiva kemoterapiju odnosno radioterapiju, navedene terapije se kombiniraju sa onkotermijom kako bi njihov učinak bio bolji, uz što manje nuspojava.